Tradicionalna i moderna prehrana – što smo izgubili, a što dobili?
Često čujemo rečenicu: „Nekad se jelo zdravije nego danas.“ No je li to uistinu tako? Tradicionalna prehrana naših baka i djedova znatno se razlikuje od današnje moderne prehrane, ali razlike nisu samo u namirnicama – već i u načinu života, pripreme hrane i količinama koje su se konzumirale.
Ovim putem ćemo navesti osnovne razlike između tradicionalne i danas često konzumirane “moderne” hrane, s posebnim osvrtom na brzu, lakodostupnu i prerađenu hranu.
Kako je izgledala tradicionalna prehrana?
Tradicionalna prehrana temeljila se na lokalno uzgojenim, sezonskim i minimalno prerađenim namirnicama. Na jelovniku su često bile žitarice, mahunarke, krumpir, povrće, voće, mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi, dok se meso konzumiralo rjeđe i u manjim količinama. Hrana se pripremala kod kuće, najčešće kuhanjem ili pečenjem, a industrijski prerađeni proizvodi gotovo da nisu postojali.
Zanimljivo je da su se tada često koristile metode koje danas ponovno dobivaju na popularnosti – fermentacija, kiseljenje i dugotrajno kuhanje, koje povećavaju probavljivost i očuvanje hranjivih tvari.
Što donosi moderna prehrana?
Moderna prehrana donijela je brojne prednosti: veću dostupnost hrane, raznolik izbor namirnica tijekom cijele godine, bolju higijensku kontrolu i sigurnost hrane. Danas imamo pristup namirnicama koje nekad nisu bile dostupne, kao i proizvodima prilagođenima posebnim prehrambenim potrebama (bezglutenski, bezlaktozni, obogaćeni proizvodi).
Međutim, moderna prehrana često uključuje prekomjernu konzumaciju visoko prerađene hrane, bogate dodanim šećerima, solju i zasićenim mastima. Takvi proizvodi su energetski bogati, ali nutritivno siromašni, što može dovesti do neuravnotežene prehrane i dugoročno negativno utjecati na zdravlje.
Nije samo hrana u pitanju
Važno je naglasiti da razlika između nekada i danas nije samo u jelovniku. Naši su preci imali više tjelesne aktivnosti, redovitije obroke i sporiji tempo života. Danas, uz sjedilački način života, čak i kvalitetna prehrana može imati manji učinak ako nije prilagođena stvarnim energetskim potrebama.
Uz to, tempo života je mnogo brži, pa se često i nesvjesno poseže za različitim prerađevinama bez značajne nutritivne koristi za zdravlje našeg organizma.
Možemo li spojiti najbolje od oba svijeta?
Odgovor je – da. Idealna prehrana današnjice može se temeljiti na principima tradicionalne prehrane, ali uz prednosti moderne znanosti. To znači:
• birati svježe i sezonske namirnice kad god je moguće
• ograničiti unos industrijski prerađene hrane
• koristiti tradicionalne metode pripreme, ali uz suvremena znanja o prehrani
• prilagoditi prehranu vlastitom načinu života i potrebama
Tradicionalna prehrana nije bila savršena, niti je moderna prehrana sama po sebi loša. Ključ zdravlja leži u ravnoteži, umjerenosti, raznolikosti i znanju. Upravo tu važnu ulogu imaju nutricionisti – razumjeti prošlost, pratiti sadašnjost i usmjeravati prehranu budućnosti.