povijest

Razdoblje od 1953. do 1992. godine

  • Srednja turističko-ugostiteljska škola (u daljnjem tekstu Škola) osnovana je u Trebinju 8. 10. 1953. godine Rješenjem Ugostiteljske komore NR BiH, kao prva škola te struke u NR Bosni i Hercegovini. Redovita nastava otpočela je školske 1953/54. godine s upisanih 56 učenika raspoređenih u dva razredna odjela. Budući da se na upis prijavio veći broj učenika, nego što je ondašnji internat mogao prihvatiti, Škola je 21 prijavljenog učenika uputila u školu u Dubrovnik. Već iduće godine, kada su se za to osigurali potrebni uvjeti, ti učenici su vraćeni na daljnje školovanje u matičnu školu.
  • Redovita nastava počela je 19. listopada 1953. godine. Za prvoga direktora Škole postavljen je Bogdanović S. Konstantin, umirovljeni učitelj iz Beograda. Rješenjem Ugostiteljske komore NR BiH br. 836, od 15. 3. 1954. za v.d. direktora Škole postavljen je Burić Ante, a dotadašnji direktor Bogdanović je, na osobni zahtjev, razriješen te dužnosti.
    Po završetku teoretske nastave, 15. 4. 1954. godine, po naređenju Ugostiteljske komore NR BiH učenici su dobili 15 dana odmora, a nakon toga je veći broj njih, u trajanju od četiri mjeseca, upućen na ferijalnu praksu u Sarajevo, Kiseljak, Trebinje i na Ilidžu.
  • Odlukom Ugostiteljske komore NR BiH, Škola je u kolovozu 1954. preseljena iz Trebinja u Mostar. Škola je za svoje radionice dobila hotel Mostar, koji je do početka turističke sezone 1955. godine služio i kao đački internat. Za direktora Škole postavljen je prof. Filip Bašić, a za upravitelja školskih radionica ugledni bosanskohercegovački ugostiteljski radnik Leopold Mandalbaum. Sve do školske 1956/57. godine školovanje je terajalo dvije školske godine, a od tada je, na prijedlog Savezne ugostiteljske komore FNRJ u Beogradu i Republičke ugostiteljske komore u Sarajevu, rješenjem Savjeta za prosvjetu i kulturu u Sarajevu, školovanje produženo na tri školske godine.
  • U Školu je, za stalnoga nastavnika, 1. 9. 1955. iz Gimnazije premješten Simić Novica koji je 8. 11. iste godine imenovan direktorom, a bivši direktor Filip Bašić je na osobni zahtjev razriješen te dužnosti. Nakon Novice Simića Školu je uspješno vodila prof. Marica Bukvić, koja je posebno bila omiljena među učenicima i djelatnicima Škole. Poslije nje za ravnatelja je imenovan Vojislav Erceg, a njega je na toj dužnosti naslijedio Neđo Luketa. Početkom školske 1960/61. godine šef školskog restorana i učitelj usluživanja poslan je na stručno usavršavanje u Frankfurt n/M, u trajanju od 6 mjeseci, a umjesto njega praktični rad i teoriju usluživanja predavao je gosp. Jure Miličević, šef restorana hotela Bristol, inače učenik prvoga naraštaja Škole. On je od 1. listopada 1962. nastavio rad kao drugi, stalni učitelj praktičnoga rada za usluživanje. Nakon njegovoga odlaska na stručno usavršavanje u Zürich, ostaje u Švicarskoj cijeli svoj radni vijek. Radeći u vrhunskim restoranima, prikuplja i nabavlja stručnu literaturu i skupocjenu ugostiteljsku opremu, koju po odlasku u mirovinu poklanja našoj i svojoj školi, sa željom da sva ta oprema služi budućim naraštajima Škole. Na pitanje što bi poručio današnjim učenicima i nastavnicima Škole odgovara:
  • „Budite vjerni svome pozivu. Promičite znanje i prenosite ga na mlade naraštaje. Budite istinski učitelji. Učenicima bih poručio da vole i cijene svoj poziv i da ga s ljubavlju izučavaju pa rezultati neće izostati.“
  • Nakon odlaska gosp. Jure Miličevića iz Škole, 31. prosinca 1964. godine, njegovu dužnost učitelja praktičnog rada usluživanja preuzeo je gosp. Slavo A. Bago, koji školu nije napuštao sve do umirovljenja, 31. kolovoza 2002. godine. Valja spomenuti da je gosp. Bago učenik drugoga naraštaja iste škole, koju je završio školske 1955/56. godine. Obavljao je različite dužnosti, od učitelja struke i profesora do ravnatelja Škole. Cijeli svoj život bavio se strukom i pratio kretanja i trendove u ugostiteljstvu, pa i dan-danas, kao umirovljenik, svoje slobodno vrijeme posvećuje struci pišući i objavljujući stručnu školsku literaturu. Pored navedenih imena, vezanošću za Školu, posebno se ističe prof. Marica Bukvić. Ona je od školskih dana, kao učenica prvoga naraštaja pa sve do svoga umirovljenja, živjela i radila za dobrobit i napredak Škole. Obnašala je najodgovornije dužnosti, od učiteljice struke, nastavnice, profesorice pa sve do ravnateljice Škole.
  • Gosp. Blago Krešić, poznati ugostitelj svjetskoga glasa, učenik je trećega naraštaja naše škole koji poput mnogih dobročinitelja, koje nismo u mogućnosti u ovoj kratkoj brošuri spomenuti, i dan-danas na različite načine potpomaže Školu. Uz navedene vrijedno je spomenuti i prof. njemačkoga i francuskoga jezika Jasminku Milović (djev. Čokić), koja u ovoj školi provela pune 32 godine i iz nje uspješno izvela mnoge naraštaje. Škola je od samoga osnutka postizala zavidne rezultate. Učenici su zajedno s profesorima redovito sudjelovali na državnim natjecanjima na kojima su osvajali najbolja odličja. Spomenut ćemo samo neke od značajnih aktivnosti kolektiva:
    • Učenici naše škole sudjelovali su na devetim susretima ugostiteljskih radnika BiH u Tuzli. Tom prilikom je u konkurenciji za konobara učenik Macić Adin osvojio zlatnu, a učenik Knezović Damir brončanu medalju, dok je učenica Raič Nevenka osvojila zlatnu medalju u konkurenciji za poslastičara.
    • Razvijajući suradnju s većim ugostiteljskim poduzećima širom zemlje, učenici redovito sudjeluju na svečanim prijamima i organiziranju prijama za sve strane delegacije koje dolaze u Mostar
    • Tako su 24 učenika sudjelovala u radu na banketu organiziranom u čast sovjetskoga premijera Kosigina.
    • Na banketu u čast libijskoga predsjednika El Gadafija radilo je 18 učenika
    • Članovi školske sekcije Mladi ugostitelj radili su na svečanoj večeri priređenoj u čast finskog predsjednika Kekonena, u hotelu Bristol
    • U Školi djeluju razne sekcije: Dramska, Korska, Recitatorska, Sportska …
    • Početkom 90-ih u Školi se počela izvoditi instruktivna nastava 5. stupnja za zanimanja konobar-specijalist i kuhar-specijalist
    • Rad i zalaganje učenika motivirani su raznim nagradama, izletima i sl.